Dok sam ih gledao, u milenijskom vremenu izme?u starih granica dviju Castilla, pala mi je na pamet slika džihadisti?kih barbara koji ?eki?ima razbijaju asirske skulpture u Mosulu. Amblematski Toros de Guisando, ?etiri su bila ?etiri, oni su glavni dio povijesti Španjolske. Upravo ovdje, u prodaji od koje je ostao samo jedan zid, Isabella po?eo kovati svoju budu?u vladavinu, ono pored Ferdinanda Aragonskog potaknulo bi ga na otkri?e Novog svijeta koji, sa zelenih pašnjaka Guisanda u podnožju Sierra de Gredos, i njihovi 17 godina, trebala bi vam se ?initi jednako dalekom mogu?noš?u kao podvizi koji su napu?ili knjige o viteštvu.
Upravo je uz te granitne skulpture iz željeznog doba njegov brat, Kralj Enrique IV, zakleo Isabel kao nasljednicu Kraljevstva Kastilje na štetu svoje k?eri Juane "la Beltraneja" (sumnjivog o?instva) davanje stopala, bez pretvaranja, u sjaj budu?eg carstva gdje sunce nikada nije zalazilo.
Upravo ovdje, u prodaji od koje je ostao samo jedan zid, Isabel la Católica po?ela je kovati svoju budu?u vladavinu
Znak je primijetio prije nekoliko dana dok se vozio cestom N-403, nakon što je napustio madridski gradi? San Martin de Valdeiglesias, u smjeru rezervoara Burguillo u Avili. Skretanje AV-502 do Toros de Guisando bilo je dovoljno sugestivno za povratak što je prije mogu?e. I u?inio sam to sljede?om prilikom koja mi se ukazala.
O?ekivao sam moderan interpretacijski centar na vrhuncu povijesti mjesta i bojao sam se, ?ak, da je moj put bio uzaludan ako me sati za posjete izigraju (Ja priznajem: Nisam pretraživao internet u potrazi za informacijama, jer katkad je slijepo odlaženje na mjesta jedini na?in da o?uvate sposobnost iznena?enja netaknutom).
Skretanje AV-502 do Toros de Guisando bilo je dovoljno sugestivno za povratak što je prije mogu?e
ništa se takvo nije dogodilo. Samo nekoliko kilometara od obilaznice, još jedan mali znak pokazivao je da sam stigao na odredište i, nekoliko metara naprijed, Zaustavio sam auto u esplanadi na lijevoj bankini, uz kamenu ogradu koja je na malom dijelu ponovno izronila u zid. Legenda o kamenu, to se ?ak i ne cijeni iz suprotnog traka, je nedvosmislen: «Na ovom je mjestu Doña Isabel la Católica položila zakletvu kao princeza i zakonita nasljednica Kraljevstva Kastilje i Leóna 19 rujna 1468». Malo niže, skromniji natpis ?uva uspomenu na dobro?initelja ovog kutka povijesti Španjolske: „Dao je staviti ovaj natpis u god 1921 Maria de la Puente y Soto, Markiza od Castañize».
Na kraju zida otvorena vrata, kratka informativna plo?a… i bikovi. Nije bilo rasporeda i nikoga tko bi napla?ivao posjete. To je otvoreni spomenik 24 sati u danu 365 dana u godini. Nije bilo nikoga drugog. Upravo je otišla grupa motorista. Skamenjen kao i skulpture morlakosa, Tada mi se u glavi uskovitlalo ljutito udaranje bradatih muškaraca u ira?kom muzeju. Bilo koje, misao, mogao do?i ovamo no?u i izdajom se obra?unati sa sje?anjem na katoli?ku kraljicu koja je protjerala Maure iz tog istog Al Andalusa koji sada, pet stolje?a kasnije, bijesno tvrde islamisti.
Skamenjen kao i skulpture morlakosa, u glavi mi je odzvanjalo ljutito udaranje bradatih muškaraca u Mosulu
Možda u Španjolskoj imamo preobilje kamenja (zapravo, Sli?ne skulpture broje se na desetke na poljima Kastilje). Možda, tako?er, budimo sve neskloniji brusiti dio naše povijesti kroz koju su nas u?ili prolaziti na prstima. možda oboje u isto vrijeme. Ali ?inilo mi se da Toros de Guisando, zagonetni dar koji su sto?ari Vettona ostavili potomcima prije 23 stolje?a, zaslužili su više sre?e. Ostaviti ih barem sigurnima od povremenih vandalskih djela.
Slikar Gregory Prieto ve? upozoreni u Abc 30 Listopada 1955 da bi "bilo mogu?e da netko od njih oplja?ka i odnese u inozemstvo kao neprocjenjivo umjetni?ko-povijesno blago". Me?utim, Meni su više od dežurnog Erika «Belgijanca» pali na pamet kipovi Mosula i srušene divovske Bude iz Bamijana..
Zagonetni dar koji su vettoni ostavili potomcima zaslužio bi više sre?e, ostaviti ih barem sigurnima od povremenih vandalskih djela
Na korak od kraljevskog kanjona, ovi amblematski bikovi više li?e na veprove (tek kad se bolje pogleda vide se rupe u kamenu na njihovim glavama gdje, vjerojatno, rogovi su prona?eni). Što rade ovdje? koja je bila njegova funkcija? Najvjerojatnija verzija je da su ispunjavali zaštitnu funkciju stoke i pašnjaka, jer mjesto je epicentar grmljavinske oluje, telurska sila koja nije prošla nezapaženo kod vettona.
Jedini trag koji nam daju ovi kameni morlaci koji gledaju na zapad je latinski natpis na pole?ini jednog od njih.: "Longin je to u?inio svom ocu Prisku iz Kalaetija". I jedan, pod žarkim podnevnim suncem koje ne baca sjenu, prelazi prstima preko slova isklesanih stolje?ima s istom predanoš?u s kojom bi njima klizio preko stare karte nepoznatih imena. jer pri?a, ?esto, ispisano je na stranicama od kamena.
